Vježbanje nije obaveza nego sastavni dio života

hipokinezija

Posljednji podaci nam govore da zbog smanjenog obima kretanja i redukovanih tjelesnih aktivnosti uzrokovanom pandemijom SarsCov2 dolazi do progresivnog rasta Hipokinezije. Hipokinezije je prema klasifikaciji poremećaj kretanja, i odnosi se na smanjeno tjelesno kretanje. Hipokinezija je povezana i sa akinezijom, što znači odsutnost pokreta, i bradikinezijom, što znači sporost kretanja. Tri pojma često se grupiraju i nazivaju se bradikinezija. Kada govorimo o savremenom životu i radu današnjeg čovjeka, potrebno je ukazati i na značajne faktore koji su uticali na čovjeka da se adaptira novim procesima modernog stila života.  Proces industrijalizacije, proizvodnja savremenih prevoznih sredstava (motori, automobili, metro, vozovi, brodovi, avioni),  izgradnja savremenih saobraćajnica, doprinijelo je tome da se tjelesna aktvnost dodatno smanjila. Dominantan je i sedentarni način života, cjelodnevno sjedenje tokom procesa rada,  slobodno vrijeme sve češće se koristi na društvenim mrežama. Pojavom moderne tehnologije javlja se pojam hipokinezija, premala količina kretanja koja se smatra bolešću 21. stoljeća. Ovakvo stanje preduslov je za razvoj većine bolesti. Tu se prije svega misli na razvoj kardiovaskularnih bolesti, na dijabetes tip 2, osteoporozu, pretilost, bolna stanja lokomotornog sistema, te na maligne bolesti. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnje zbog loše prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti umre preko 400 000 ljudi, odnosno 16% svih smrti u SAD-u. U globalu su žene manje aktivne (32%) u usporedbi sa muškarcima (23%), (Lancet Global Health). Sa druge strane Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da svaki četvrti stanovnik planete vodi sjedalački način života, te da su posljedice takvog načina života i tjelesne neaktivnosti uzrokovale preko 2 miliona preuranjenih smrti širom svijeta. Pretpostavlja se da će se taj trend i dalje nastaviti ako se uzme u obzir činjenica da je više od 80% adolescenata nedovoljno tjelesno aktivno. Tjelesna neaktivnost četvrti je vodeći faktor rizika globalne smrtnosti, nakon visokog krvnog pritiska, pušenja i visoke glukoze u krvi, a nivo tjelesne neaktivnosti raste u mnogim zemljama. Ovo povećanje ima velike posljedice za zdravlje kao na primjer:

  • Oko 3,2 miliona smrti godišnje, uključujući 2,6 milona u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posljedica je fizičke neaktivnosti.
  • Preko 670 000 preuranjene smrti (ljudi mlađi od 60 godina).
  • Tjelesna neaktivnost procjenjuje se kao uzrok raka dojke i debelog crijeva, 27% dijabetesa i 30% ishemijske bolesti srca. (www.who.int).

Minimalna preporučena tjelesna aktivnost za odrasle osobe je 150 minuta umjerene aerobne vježbe ili 75 minuta energične aerobne vježbe sedmično.

Na osnovu predočenih informacija umjesto zaključka želimo potaći naše sugrađane da pronađu adekvatnu aktivnost za sebe, svoju porodicu i da potaknu prijatelje da se bave sportom jer vježbanje nije obaveza već sastavni dio života.